Prehlada je akutna bolest dišnog sustava uzrokovana virusima. Postoji više od 200 različitih virusa koji mogu prouzročiti prehladu. Ljudi obolijevaju tijekom cijele godine, no ipak nešto češće u hladnije doba godine, odnosno u jesen, zimu i rano proljeće.
Prehlada zahvaća gornji dio dišnog sustava (nos, grlo i sinusi) te se očituje curenjem nosa, kihanjem, kašljem, smanjenim osjetom za mirise i okuse, grebanjem u grlu i osjećajem “začepljenosti” gornjeg dišnog sustava. Od prehlade mogu oboljeti svi, neovisno o dobi, no dojenčad i mala djeca obolijevaju češće – godišnje u prosjeku mogu biti prehlađeni čak šest do osam puta, a odrasli dva do četiri puta. Prehlada se jednostavno prenosi sa zaražene osobe na drugu, dotad zdravu, i to najčešće udisanjem kapljica koje zaraženi čovjek izbacuje u okolinu pri govoru, kihanju i kašljanju. Prehladu je moguće dobiti i dodirivanjem površina u okolini (držači u tramvaju, tipkovnica, kvaka) inficiranih kapljicama zaraženih osoba.
Prepoznajte prehladu
Vrijeme od ulaska virusa u organizam do pojave prvih simptoma prehlade (inkubacija) u prosjeku iznosi jedan do tri dana, nakon čega se razvijaju simptomi prehlade. Oni ne moraju biti jednako izraženi kod svih zaraženih osoba, no pušači, osobe oboljele od kroničnih bolesti te one s oslabljenim imunosnim sustavom imaju češće izraženije i teže simptome.
Otjerajte običnu prehladu
Prehlade nestaju za nekoliko dana,
najčešće bez komplikacija.
Bolest najčešće počinje začepljenjem i curenjem nosa te kihanjem, uz suhoću i grebanje grla, najčešće bez znatnije povišene temperature. Potom dominiraju simptomi curenja nosa i suzenja očiju, a često je smanjen i osjet okusa i mirisa. Prehlade nestaju za nekoliko dana, najčešće bez komplikacija. Ako se simptomi prehlade pogoršavaju te se razviju visoka temperatura, bolovi u uhu i/ili u sinusima, kašalj i otežano disanje, riječ je o komplikaciji prehlade zbog koje se treba javiti liječniku.
Ublažavanje simptoma
Specifičnog liječenja za prehladu nema. Začepljenje nosa može se ublažiti nosnim dekongestivima (kapljicama za nos), no koriste li se tijekom duljeg razdoblja, mogu prouzročiti krvarenje iz sluznice nosa, pogoršanje osnovne bolesti kod kroničnih bolesnika (npr. astme) i slično. Stoga se svaki lijek ili sredstvo za olakšavanje simptoma prehlade (lijekovi protiv bolova, za snižavanje temperature, sirupi za kašalj, pastile za grlo) moraju uzimati u skladu s uputama liječnika, kao i uputama proizvođača preparata. Preporučuje se dobra hidracija organizma (unošenje dovoljne količine tekućine) kako bi se sluznice održale vlažnima, a sekret lakše uklanjao iz nosa.
Antibiotici se ne koriste za liječenje prehlade, osim u slučaju razvitka komplikacija u obliku bakterijske upale, no isključivo prema preporuci liječnika.
Kako zaštititi sebe i druge
Prehladu je nemoguće u potpunosti izbjeći, no slijedeći ove preporuke može se umanjiti mogućnost zaraze:
• izbjegavati kontakt s osobama oboljelima od prehlade, posebno prvih dana prehlade
• redovito prati ruke, posebno nakon doticanja potencijalno kontaminiranih površina u okolini zaražene osobe, ali i općenito
• oprati ruke ako ste brisali nos svome djetetu ili sebi
• ako je dijete prehlađeno, preporučuje se oprati njegove igračke
• staviti zaseban ručnik za ruke za oboljelu osobu (u kućanstvu)
• izbjegavati dodirivanje rukama vlastitih usta, nosa i očiju tijekom boravka izvan kuće, odnosno izbjegavati kontaktno zaražavanje
• što manje i kraće boraviti u zatvorenom, neprozračenom prostoru jer je lakši prijenos uzročnika bolesti s jedne osobe na drugu
Prehlađena bi osoba trebala izbjegavati kontakt s onima koje su sklonije razviti teži oblik prehlade (oboljeli od kroničnih bolesti, osobe s oslabljenim imunosnim sustavom, mala djeca). Pri brisanju nosa, kašljanju i kihanju potrebno je prekriti nos i usta jednokratnom maramicom koju nakon toga odmah treba baciti u smeće, a ne ostavljati na raznim površinama, u džepovima i sličnim mjestima te oprati ruke.
Нема коментара:
Постави коментар