Kad neće san na oči, ima rešenja
- Poremećaji spavanja postaju učestaliji sa godinama i češće se javljaju kod žena nego kod muškaraca - kaže za portal "Žena" prof.dr Nikola Ilanković, neuropsihijatar, konsultant u Opštoj bolnici "Mediogroup".
KAD NESANICA NE DA MIRA
A među poremećajima spavanja najčešća je nesanica. Kako ističe lekar, 30 do 45 procenata odraslih osoba boluje od nesanice. Osim insomnije, česti su i poremećaji ritma spavanja, a sreću se, u manjoj meri, i somnabulizam, odnosno mesečarenje inoćni strahovi. Javlja se u ređim slučajevima i narkolepsija, hronični poremećaj spavanja koji prate preterana pospanost i iznenadni napadi sna.
Nikako da zaspite?
Nesanica nije dala mira ni pojedinim učesnicima foruma ana.rs. Saznajte kakva su bila njihova iskustva.
- Normalno i ne tako retko je da čovek zbog nečeg ne spava, ili da lošije spava. I najmanji spoljašni uzrok, promena temperature i bazičnog pritiska, promena mesta boravka ili postelje, može da poremeti san. U tom slučaju se ne treba prisiljavati na san po svaku cenu - objašnjava lekar.
Ne pomažu ni promene položaja
Prema njegovim rečima, "normalna“ nesanica ne traje duže od 48 sati i nije praćena ozbiljnim fiziološkim i psihološkim promenama. Čim se ukloni uzrok, spavanje se brzo vraća u normalno stanje. Problem predstavlja nesanica koja duže traje.
- Od reaktivne, učestale nesanice pate oni koji se bore sa bolesnom jetrom, bubrezima, koji imaju probleme sa kardiovaskularnim i respiratornim sistemom, kao i psihijatrijski bolesnici. Ova vrsta nesanice se odlikuje teškoćama kod uspavljivanja, čestim ranim jutarnjim buđenjem. Spavanje je iscepkano i rastrzano, a osoba se budi umorna i neraspoložena - objašnjava dr Ilanković.
Kako se izboriti sa ovim oblikom nesanice?
- Raspoloženje se neće popraviti ako se ponovo vratimo u krevet i ako nastavimo da spavamo. Naprotiv, svaki put budićemo se sve mamurniji i neraspoloženiji. Najbolje je da odmah ustanemo, da se istuširamo i da ujutru aktivno nastavimo dan. Neko ko je navikao, može eventualno da odspava popodne, ali ne više od jednog sata - preporučuje najbolje rešenje naš sagovornik.
ŠTA IZAZIVA SPAVAČKU APNEU
- Procene su da je oko pet odsto odrasle populacije, i to češće muškarci nego žena, zahvaćeno ovom bolešću spavanja. Svako od nas može po nekada da ima apneu, odnosno prekid disanja tokom noći naročito, i to zbog velikog stresa, umora, alkohola, teške večere neposredno pre odlaska u krevet ili prehlade - ističe doktor.
Ali lista uzročnika se ovde ne završava.
- Apneu mogu da izazovu bolesti respiratornog sistema, upotreba određenih lekova iz grupe antidepresiva, alokohola i narkotika. Faktori rizika su i životni stilovi, tako da pušači imaju veće šanse da je dožive, a i gojazne osobe su izložene većem riziku - izdvaja.
Osobama sa krivom nosnom pregradom, upalom krajnika i sinusa takođe prekid disanja može da poremeti san.
POREMEĆAJI SNA I DECA
- Novorođenče najčešće spava bez pravilnog rasporeda, praktično veći deo dana i noći. Od šestog meseca do godinu da bebino spavanje bi trebalo da postane ritmično, odnosno da beba spava uglavnom noću i jedan do dva puta danju - kaže prof.dr Nikola Ilanković.
Ponekad i roditelji različite manifestacije sna tumače kao poremećaje spavanja, što nije uvek slučaj.
- Poremećaji spavanja kod dece mogu da budu nespavanje, poremećaji ritma spavanja, noćno škrgutanje zubima, teškoće oko uspavljivanja, noćni strahovi i slično. Ono što je važno je sledeće, poremećaji spavanja kod dece su rešivi. Važno je da roditelji ne paniče i da tako negativno utiču na miran san deteta - savetuje profesor.
NIŠTA BEZ DOBROG SNA
Morate da se naspavate, važno je za vaše zdravljeFoto: Profimedia
Sigurno ste milion puta čuli da nam je dobar san neohodan, ali tek kad se nabroje njegovi pozitivni efekti, vidi se koliko je on ključan za zdravlje našeg organizma.
- Da bi čovek bio dobro raspoložen, u dobrom dnevnom ritmu i oran za rad, treba dovoljno da spava. Spavanje ne predstavlja puki predah od dnevnih obaveza, već je potrebno za zdravlje, mentalne i emocionalne funkcije. Ako ne spavamo dovoljno, javljaju se mnogobrojne neželjene posledice - naglašava profesor.
Zdravo spavanje je za većinu ljudi sinonim dobrog zdravlja, međutim, u medicini važi i obrnuta teza: san će biti zdrav ako je i organizam zdrav.
- Loše prospavane noći, „prevrtanje“ po krevetu, iscepkan san, rano buđenje rezultiraju jutarnjom nevoljnošću, umorom i neraspoloženjem. Zato na spavanje odlazite rasterećeni od dnevnih stresova i obaveza, dozvolite vašem organizmu da se okrepi i pripremi za novi dan! - poručuje naš sagovornik.
Нема коментара:
Постави коментар